Inzko: Dodik već priznao genocid, a i Ratko Mladić

Sa istim Ustavom kakav je danas na snazi u Bosni i Hercegovini je urađeno mnogo, ali vrijeme je da se on mijenja, ako ništa bar u dijelu u kojem vrijeđa i diskriminiše ljude, kaže visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini BiH i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Valentin Inzko, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Opstrukcije političara iz Republike Srpske su, smatra on, razlog zbog koga još nema gašenja Ureda visokog predstavnika (OHR). Inzko najavljuje i kako će nova američka administracija, predvođena izabranim predsjednikom Joeom Bidenom, osnovati tim koji će raditi na Bosni i Hercegovini, zajedno sa Evropom i Njemačkom.

Kakav bi novi angažman međunarodne zajednice mogao da se očekuje nakon dolaska gospodina Bidena na mjesto predsjednika SAD-a? Iz Republike Srpske već je rečeno kako bi bilo kakav angažman SAD-a vodio možda i raspadu BiH.

– Nema govora o tome. Gospodin Biden još nije dao svoju zakletvu, to će biti 20. januara, međutim već se naslućuje njegov tim. Neka imena već poznajemo. Recimo, ministar vanjskih poslova, gospodin (Anthony) Blinken (vjerovatno budući američki državni sekretar, prim. aut.), vrlo je interesantna ličnost, ne samo zato što je završio nekoliko fakulteta i što zna situaciju na Balkanu, već je njegov poočim bio u Aušvicu, u konclogoru, znači, novi ministar vanjskih poslova Amerike zna šta je to holokaust i on će, ne sam, ali će osnovati tim koji će raditi na Bosni i Hercegovini, zajedno sa Evropom, zajedno sa Njemačkom.

Ja sam siguran da ćemo mi otvoriti novo poglavlje i da će 2021. godina biti jedna jako uspješna godina saradnje između Evrope i Amerike. Ja sam tu jako optimističan.

To vodi jednoj jako bitnoj temi, a to je zatvaranje Ureda OHR-a, što bi značilo da je Bosna i Hercegovina funkcionalna država. Međutim, sada insistiraju Rusija i Republika Srpska, ali se takvi zahtjevi mogu čuti i iz Federacije BiH, odnosno iz HDZ-a, da se to dogodi vrlo skoro. Kada će, prema Vašem mišljenju, doći vrijeme da se OHR zatvori i kako gledate na to insistiranje koje traje godinama?

– To bi bio veliki uspjeh ako bi se OHR zatvorio. Kada sam došao ovamo 2009. godine, dobio sam u ruke papir, Komunike, i tamo je lijepo pisalo: Imamo mi dnevni red koji se zove 5+2, to treba ispuniti – knjiženje vojne imovine, državne imovine itd, to treba ispuniti što brže i što brže zatvoriti OHR.

Međutim, kad sam ja došao na teren i vidio kakva je situacija, da drugi uvjet nikako nije ispunjen, a drugi uvjet je veoma jednostavan – pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini, a puno ispunjenje Dejtona, a Dejton ima svoja poglavlja kao što je povratak izbjeglica itd.

Naravno, međunarodna zajednica mi je skraćivala i smanjivala budžet, ali do zatvaranja OHR-a nije došlo zbog situacije. Političari koje ste Vi spomenuli, i stranke koje ste spomenuli, baš one mi pomažu da Ured OHR-a i OHR ovdje još ostaje. Već smo knjižili vojnu imovinu u RS-u.

Kada bi oni sve ove uvjete ispunili, kada bi oni priznali sve presude Ustavnog suda, recimo u državnoj imovini, već davno bi OHR bio zatvoren. Ali trenutno to nije slučaj jer međunarodna zajednica ne može da da pozitivnu procjenu situacije.

U posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a upozorili ste na odnos prema osuđenim ratnim zločincima, te upozorili Dodika da skine tablu s imenom Radovana Karadžića i promijeni naziv studentskog doma ili da se suoči sa zabranom putovanja u zemlje Evropske unije. Ima li reakcija iz EU-a povodom ovog Vašeg prijedloga?

– Ima dvije vrlo važne reakcije. Bivši savjetnik za vanjsku politiku kod Angele Merkel, gospodin Christoph Heusgen, koji je ambasador u New Yorku, u Vijeću sigurnosti, rekao je da je negiranje genocida neprihvatljivo, da treba usvojiti zakon o negiranju genocida, to je rekao on. Naravno, svi moderni narodi u Evropi, svi imaju zakone o negiranju holokausta.

Znate da je jedan engleski novinar, koji je u Beču negirao holokaust, dobio tri godine zatvora. Švicarska ima zakon o zabrani negiranja genocida, i Belgija. To će biti i u Bosni i Hercegovini, kad-tad.

Međutim, najveća pomoć mi je došla od ministra vanjskih poslova Njemačke Heiko Maasa koji je prije nekih petnaest dana, 28. oktobra, rekao da za države koje negiraju genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. Ni za političare koji negiraju genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. Mi se nismo dogovarali, ali on je to rekao. To je bila najveća do sada podrška, dolazi od jednog velikog naroda kakav je njemački, koji ima svoja iskustva. To vrijedi još više.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u jednom od intervjua da Srbi nikada neće priznati genocid u Srebrenici. Šta se u tom slučaju, ako se nametne, može da očekuje, kako će izgledati primjena u praksi?

– Ne treba Dodik da priznaje genocid. On ga je već priznao. Kod Senada Hadžifejzovića (urednika na lokalnoj TV stanici) priznao je da je izvršen genocid, ja sam taj video gledao, tamo je čak dva puta rekao da je u Srebrenici izvršen genocid.

Samo da podsjetimo – da se vršio genocid u Bosni i Hercegovini, o tome je govorio i Ratko Mladić lično. Naime, 12. maja 1992. na sjednici parlamenta Republike Srpske pričalo se o etničkom čišćenju. O etničkom čišćenju govorili su arhitekti tog čišćenja Krajišnik i Karadžić, i tada je Ratko Mladić rekao: “Pa, ljudi, kako ćemo to napraviti? U nekom selu, ja nemam sito da znam da li su tamo Bošnjaci ili Srbi i koji su koji ili ću pobiti sve. Kako ću ja to objasniti svijetu, gospodine Krajišnik? Pa ljudi, to je genocid.” To je sam Ratko Mladić rekao.

Ne treba se brinuti Dodik da li se desio genocid ili ne. To su sve dokazali međunarodni sudovi, a Međunarodni sud u Hagu osnovalo je Vijeće sigurnosti, znači Rusija, Amerika, Francuska, petnaest članica, i 1993. osnovan je sud za ove ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

To treba poštovati. Sud ima mnogo dokaza, još nikad nije ni u jednom ratu bilo toliko dokaza, toliko dokumentacije. To treba poštovati, poštovati odluku Vijeće sigurnosti koji je osnivač tog suda.

Ja mislim da je Srbija bila vrlo blizu toga da prizna genocid, ona je rekla da priznaje sve presude, da je to bio veliki zločin itd. Po tome bi se morao orijentirati i Milorad Dodik, koji je već 2008. godine priznao da se vršio genocid. Tada je čak rekao da treba isporučiti Karadžića u Hag.

Intervju koji je Valentin Inzko dao za Radio Slobodna Evropa možete u cijelosti pročitati na ovom LINKU.

(Izvor: RSE)