SOFTIĆ: Neće biti snažnog oporavka ekonomije ni naredne godine

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić kazao je da u Bosni i Hercegovini neće biti snažnog oporavka ekonomije ni naredne godine.

-Pandemija uzrokovana korona virusom dovela je do pada ekonomija širom svijeta, pa BiH nije i ne može biti izuzetak. Već duže vremena govorimo da će usljed pandemije doći do pada BDP-a, MMF je revidirao procjenu BDP-a za BiH na niže, i sad imamo procjenu o padu BDP-a za 6,5 posto, što je ozbiljan pad i svakako da će ostaviti posljedice po cijelo društvo. Projekcije CBBiH su nešto manje negativne od projekcija MMF-a. Prvi krug srednjoročnih projekcija u 2020. godini, rađen u proljeće, na osnovu podataka sa kraja godine i prvih informacija o efektima pandemije i zaključavanja ekonomije, sugerisao je da možemo očekivati pad realnog BDP-a u 2020. godini od 5%, te snažniji oporavak već od 2021. godine. Očekivalo se da će ekonomska aktivnost nadmašiti nivo iz 2019. godine tek u 2022. godini. Trenutno privodimo kraju drugi krug srednjoročnih projekcija u CBBiH, rađen na osnovu podataka sa kraja prvog polugodišta 2020. godine i trenutno raspoloživih informacija. Rezultate očekujemo naredne sedmice, ali već postoje naznake da bi pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini mogao biti neznatno blaži nego se inicijalno procijenilo, jer se ekonomska aktivnost počela oporavljati u trećem kvartalu. Zbog sve izvjesnijeg snažnog negativnog efekta drugog vala pandemije u BiH i regionu, očekujemo da će se inicijalne projekcije snažnijeg oporavka u 2021. godini pomjeriti na 2022. godinu. U skladu sa ovakvim projekcijama ekonomske aktivnosti, očekujemo zanemarive inflatorne pritiske u 2020. godini, i njihovo blago jačanje u 2021. i 2022. godini – kazao je Softić za „Avaz“.

Istaknuo je da se očekuje rast javne potrošnje, te da će ona biti jedini faktor koji će ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti.

-Entitetske vlade su donijele niz ekonomskih mjera i izdvojile značajna sredstva za ublažavanje posljedica izazvanih korona krizom. Fiskalni sektor se suočava sa snažnom kontrakcijom poreskih prihoda, i istovremenim rastom rashoda, u najvećoj mjeri, usljed implementacije stabilizacijskih mjera za ublažavanje efekata pandemije na zdravstveni sektor i realni sektor. Posljedično, vanjski dug je značajno porastao već u drugom kvartalu 2020. godine, a očekuje se da će nastaviti rasti i u kratkom roku. Ipak, treba napomenuti da se radi o zaduženjima kod međunarodnih finansijskih institucija, a ta vrsta javnog duga je uvijek po povoljnijim uslovima od zaduživanja na međunarodnim tržištima za zemlje sa kreditnim rejtingom kao što je naš.

-Direktna strana ulaganja su za prvo polugodište 2020. godine iznosila 358 miliona KM, što predstavlja pad od skoro 46% u odnosu na isti period lani. Ovakav pad vrijednosti stranih investicija nije neočekivan, s obzirom na pandemiju i na sličan trend u većem dijelu svijeta. Očekujemo da će negativan uticaj smanjenog priliva direktnih stranih investicija na ekonomsku aktivnost donekle neutralizirati javne investicije, za koje su već obezbijeđena sredstva za finansiranje – kazao je Sotfić.