Utorak, 29 Aprila, 2025

Lagumdžija: BiH je tradicionalno bila „Ujedinjena u različitostima na isti način na koji je to sada Evropska Unija“

Bivši lider Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija na konferenciji Hrvatske Akademije nauke i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova održao je uvodno izlaganje i diskusiju o legitimnosti lidera i narodnih izabranika na panelu „Predanost euro-atlantske zajednice Bosni i Hercegovini“.

U nastavku prenosimo njegovo izlaganje:

„Dayton je prizveo vrhunski dogovor da se zaustavi rat, ali izuzetno loš dogovor za pravljenje države“, je izvrsna ocjena  Dejtonskog mirovnog sporazuma koju je dao Pedi Ešdaun.

Ako  Europska Unija i NATO sami sebe ozbiljno shvataju, kada se zaklinju u svoje vrijednosti koje proklamuju, onda euro-atlantska predanost Bosni i Hercegovini (kako kaže naslov ovog našeg panela) mora biti glasna, vidljiva i potkrepljena djelima u podršci našoj državi da postane normalna liberalna demokracija,  sekularna gradjanska država i društvo zajedničkih vrijednosti.

Na žalost, neki ozbiljni „igrači“ govore o segregiranim društvima i razbijanju države,  kao kontrateži unitarnoj državi mada je  niko ozbiljan ne zagovara.

Poštivanje  naše istorije i izgradnja  zajedničke budućnost, u kojoj su naše razlike naša prednost a ne mana, podrazumjeva institucionalnu i individualnu  promociju  i zaštitu naših višestrukih identiteta  kao gradjana Bosne i Hecegovine i Evropske Unije.

Pretpostavka za to je povjerenje do kojeg se dolazi kroz dijalog, respekt, učenje i razumijevanje.

Od EU i SAD ne očekujemo ništa drugo nego da nas ne tretiraju sa duplim standardima te da nam nude samo reforme i institucionalna, ustavna  i zakonska ustrojstva koja važe i za njih same.

Uvjeren sam da će američka administracija djelovati u skladu sa principima koji su definisani u obraćanjima Predsjednika Bajdena kao i sa njegovim jasnim porukama tokom obilježavanja 25 godina genocida u Srebrenici.

„Okupićemo EU partnere i NATO saveznike u zajedničku izgradnju strategije za puno uključivanje Zapadnog Balkana u Euroatlatske institucije…  dok ćemo uvijek biti posvećenim borbi protiv mržnje i garantirati suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine“.

„Negiranje genocida u Srebrenici je nedopustivo dok ćemo  u potpunosti  podržavati pravdu i pomirenje“.

Na isti način u potpunosti podržavam  obraćanje Josep Borela kao ono što je govorio u Sarajevu prije tri sedmice i napisao u autorskom tekstu „Od Dejtona do Brisela: Radićemo zajedno za stabilnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu“.

„Sa svojim kulturnim, etničkim i religioznom izmješanošću Bosna i Hercegovina je tradicionalno bila „Ujedinjena u različitostima na isti način na koji je to sada Evropska Unija“

Ovim njegovim riječima mogu samo dodati da ćemo do 2030 godine izgledati isto – EU, Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina. Ili će oni ličiti na nas ili mi na njih. Izgledaćemo kao Olimpijsko Sarajevo 1984 ili kao opsada Sarajeva 1992 kada su, kasnije presudjeni ratni zločinci, ubijale i nevinu djecu sve dok se civilizovani svijet nije „probudio“.

Razlika je samo u tome što više niko ne bi mogao kazati da nisu mogli zamisliti tako krvavi scenario kao onaj koji je okončan Dejtonskim mirom.

Dozvolite da sad ukratko izlošim nekoliko kratkoročnih i srednjoročnih  prijedloga aktivnosti našim Euroatlantskim prijateljima i potpisnicima Dejtonskog sporazuma koji zahtijevaju i njihovu predanost da radimo zajedno.

Prvo,   nije čudo da je i danas Borel govorio o evropskim vrijednostima zasnovanim na ljudskim pravima, pravdi i vladavini prava.

Evropska Konvencija o ljudskim pravima, kao što je doslovno napisano , kako u preambuli tako i u prvom članu Ustava, mora biti nadredjena svim zakonskim aktima i ako je  potrebno mora se direktno primjenjivati ukoliko zakonodavci ne uradi svoj dio posla.

Imamo 4 presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminaciji pripadnika „ne konstitutivnih naroda“ u čitavoj zemlji kao i Srba koji su diskriminirani u Federaciji te Bošnjaka koji su diskriminirani u RS. Niko nije uputio zahtjev prema sudu u Strazburu kako su Hrvati ugroženi u RS.

(NEZAVISNI/ Hayat.ba)