Cijena zlata prvi put u historiji premašila 3.000 dolara po unci

U posljednjem kvartalu 2024. centralne banke su povećale kupovinu zlata za 54 posto na godišnjem nivou, a potražnja za ovim metalom i dalje raste usljed geopolitičkih neizvjesnosti i promjena carinske politike.

Konstantni rast cijena zlata prvi put je podigao cijene plemenitog metala iznad psihološki ključne granice od 3.000 dolara po unci, jer je geopolitička i ekonomska neizvjesnost natjerala investitore da pohrle u sigurno utočište.

Zlato je u petak dostiglo rekordnih 3.004,86 dolara po unci, bilježeći svoju trinaestu najvišu vrijednost svih vremena u 2025. godini. Cijene su ove godine već porasle za 14 posto, nakon skoka od 27 posto u 2024.

“Uz kontinuiranu kupovinu centralnih banaka, postoji više faktora koji pokreću potražnju. U pozadini geopolitičke neizvjesnosti i tekućih promjena tarifa, apetit za zlatom je i dalje jak”, rekao je analitičar Standard Chartereda Suki Cooper.

Od početka administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, protekcionistička politika potresla je svjetska tržišta, a njegove carine su izazvale brzu odmazdu Kine i Kanade.

“S obzirom na rasprodaju tržišta dionica i nepredvidive političke rizike, počinjemo vidjeti povratak zapadnih investitora u zlato, što bi ga moglo podići na mnogo viši nivo”, rekao je John Ciampaglia, izvršni direktor Sprott Asset Managementa.

„Mi smatramo zlato ‘polisom osiguranja’ i izvorom likvidnosti u teškim tržišnim okruženjima.”

Carine podstiču strah od inflacije i trgovinske tenzije, tjerajući investitore na kupovinu zlata kao sigurno utočište. U međuvremenu, zalihe zlata u skladištima koje je odobrio COMEX dostigle su rekordnih 40,56 miliona unci, dok su trgovci požurili da pokriju pozicije usred neizvjesnosti carina. Ali prilivi su usporeni posljednjih sedmica.

 Federalne rezerve

Trgovci udvostručuju smanjenje stope američkih Federalnih rezervi, sada očekujući smanjenje za tri četvrtine poena ove godine, u odnosu na prije dva samo dana.

FED je smanjio stope za 100 baznih poena od septembra, pauzirao je u januaru, ali tržišta sada očekuju da će se smanjenje nastaviti u junu.

To drži dolar pod pritiskom, što je oštra promjena u odnosu na vrijeme kada je Trumpova protekcionistička politika ojačala valutu.

“Podaci o inflaciji pomažu da se tržištu da povjerenje da će se ciklus popuštanja nastaviti, s obzirom na zabrinutost oko inflacije i rasta”, rekao je analitičar banke Standard Chartered Suki Cooper.

ETF potražnja

Potražnja investitora za zlatom raste, a fizički podržani fondovi kojima se trguje na berzi (ETF) bilježe najveći sedmični priliv od marta 2022. godine, prema podacima Svjetskog savjeta za zlato u februaru.

SPDR Gold Trust (GLD), najveći svjetski ETF zaštićen zlatom, 25. februara je porastao na 907,82 metričke tone, najviše od augusta 2023. godine.

„Vjerovatno će doći do povećanog priliva u sigurnu imovinu poput zlata, posebno kako se investitori udaljavaju od dionica koje rastu zbog rastuće neizvjesnosti i budućih zabrinutosti“, rekla je Dina Ting, voditeljica upravljanja globalnim indeksnim portfoliom u Franklin Templetonu.

Napomenula je da iako se strategije ulaganja razlikuju, raspodjela zlata od 5 do 10 posto može ponuditi efektivnu diverzifikaciju.

Potražnja centralnih banaka

Porast zlata dobija još jedan vjetar u leđa potražnje centralnih banaka. Analitičari kažu da bi snažna kupovina u 2025. godini mogla gurnuti cijene na nove maksimume jer zemlje nastavljaju gomilati zalihe metala usred ekonomske neizvjesnosti.

“Centralne banke mogu povećati kupovinu zlata usred neizvjesnosti na tržištu, ne samo da bi se zaštitile od američkog dolara, već i da bi svoje valute pričvrstile za zlato”, kaže Ting.

Kineske zlatne rezerve obilježile su četiri uzastopna mjeseca kupovine u februaru.

Nakon 18-mjesečne bure, centralna banka je pauzirala šest mjeseci 2024. prije nego što je nastavila s kupovinom u novembru.

U nedostatku bilo kakvog poboljšanja američkog budžetskog deficita, zlato bi moglo izazvati visoku vrijednost od oko 3.500 dolara, rekao je Macquari.

Goldman Sachs je povisio svoj cilj u zlatu za kraj 2025. godine na 3100 dolara.

Centralne banke su 2024, treću godinu zaredom, kupile više od 1.000 tona zlata, a u posljednjem kvartalu 2024. – dok su Trumpovi izbori potresli tržišta – kupovina je porasla za 54 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema izvještaju Svjetskog vijeća za zlato prošlog mjeseca.

Države s najviše zaliha zlata

Prema najnovijim podacima portala Trading Economics, koji prikuplja makroekonomske statističke podatke za više od 200 država, najveće rezerve zlata u svijetu ubjedljivo imaju Sjedinjene Američke Države (SAD), i to 8.133 tone.

Nakon SAD-a slijede: Njemačka, zatim Italija, Francuska, Rusija, Kina, Švicarska, Indija, Japan, Nizozemska I Turkiye.

Balkan

Od zemalja regije Balkana najveće rezerve zlata posjeduje ubjedljivo Srbija sa 38,07 tona, a potom slijedi Sjeverna Makedonija sa 6,89, Bosna i Hercegovina s 2,99 i Albanija s 2,8 tona.

Države koje nemaju nikakve rezerve zlata su Armenija, Azerbejdžan, Kamerun, Kanada i Nikaragva.

Stručnjaci smatraju da je zlato dugoročno veoma isplativa investicija ako se ima u vidu činjenica da je posljednjih više od 50 godina cijena zlata rasla u prosjeku 8 posto godišnje.

Izvor: TRT Balkan