Napeti izbori na Grenlandu: Nezavisnost u fokusu dok raste američki pritisak
Očekuje se da će ovo biti najpraćeniji izbori u historiji Grenlanda, s obzirom na obnovljeni Trumpov interes za preuzimanjem ostrva.
Birači na Grenlandu u utorak izlaze na izbore, na kojima je pitanje nezavisnosti ključna tema, dok američki predsjednik Donald Trump ponovo izražava namjeru da preuzme kontrolu nad ovim mineralima bogatim ostrvom, koje je teritorija Danske.
Glasači na najvećem ostrvu na svijetu, s malom populacijom od oko 56.000 stanovnika, danas biraju zastupnike u 31-člani parlament Inatsisartut.
Za većinu u parlamentu potrebno je 16 mjesta, a članovi se biraju na period od četiri godine putem proporcionalnog sistema. U trci učestvuje šest stranaka.
Grenlandom trenutno upravlja koaliciona vlada premijera Mutea Egedea iz ljevičarske stranke Inuit Ataqatigiit i Erika Jensena iz socijaldemokratske stranke Siumut, koje imaju 12, odnosno 10 mjesta.
Prema januarskoj anketi istraživačke agencije Verian, Egedeova stranka Inuit Ataqatigiit mogla bi osvojiti oko 31 posto glasova, dok se za Siumut predviđa oko devet posto.
Očekuje se da će ovo biti najpraćeniji izbori u historiji Grenlanda, s obzirom na obnovljeni Trumpov interes za preuzimanjem ostrva.
Međutim, ni Danska ni Grenland nisu voljni odobriti američko vlasništvo nad ostrvom, što su više puta jasno stavili do znanja kao odgovor na Trumpove prijedloge.
Samo nekoliko sati nakon što je Trump prošle sedmice u obraćanju Kongresu izjavio da namjerava “jednim ili drugim putem” preuzeti kontrolu nad Grenlandom, premijer Egede je odlučno odgovorio: “Grenland je naš.”
Grenland je nekada bio danska kolonija, a 1979. godine dobio je autonomiju.
Na referendumu 2008. godine, 75,5 posto glasača podržalo je Zakon o samoupravi, koji je stupio na snagu 21. juna 2009. godine, čime je Grenland stekao veću autonomiju unutar Kraljevine Danske, dok je Danska zadržala kontrolu nad vanjskom politikom, odbranom i sigurnošću.
