Koliko su zemlje regije dobile novca od USAID-a proteklih godina?
Najveća američka razvojna agencija (USAID) pruža humanitarnu pomoć i razvojni program u više od 120 zemalja svijeta na poljima siromaštva, prirodnih katastrofa i konflikata.
Hiljade zaposlenih Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) 7. februara poslano je na godišnji odmor.
Ovaj potez uslijedio je nakon komentara milijardera Elona Muska, izvršnog direktora Tesle i SpaceX-a i bliskog saveznika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.
Musk je sugerirao da bi USAID trebao biti potpuno zatvoren, nazivajući ga “nepopravljivim”, a kasnije je izjavio da je Trumpova administracija podržala ovo stajalište.
Mnogi su upozorili da bi takvo zatvaranje imalo teške posljedice za ranjivo stanovništvo širom svijeta.
Najveći svjetski potrošač na pomoć
Desetljećima je USAID bio jedno od najmoćnijih oruđa Washingtona za utjecaj i vanjsku politiku, usmjeravajući pomoć u područja katastrofe, krhke demokracije i ratom razorene regije.
SAD je najveći svjetski potrošač na međunarodni razvoj, a USAID djeluje u više od 100 zemalja, pružajući sve – od hrane do zdravstvenih usluga i obrazovnih programa.
Velika većina tog novca troši se u Euroaziji, subsaharskoj Africi i Evropi — prvenstveno na humanitarne napore u Ukrajini.
Trumpov potez da zamrzne inozemnu pomoć prošlog mjeseca uznemirio je mnoge, jer se brojne organizacije širom svijeta gotovo u potpunosti oslanjaju na bespovratna sredstva USAID-a.
U Washingtonu se spekulira o tome što će se sljedeće dogoditi, a prevladavajuća teorija među sadašnjim i bivšim dužnosnicima je da bi se USAID mogao uklopiti u State Department u znatno smanjenom obliku.
Jedan od prvih zvaničnih poteza, nakon najava o mogućem zatvaranju, bilo je imenovanje novog v.d. administratora. Na tu poziciju izabran je trenutni državni sekretar Marco Rubio.
“Zločinačka organizacija”
Jedan od Trumpovih najbiližih saradnika Elon Musk je, u vezi s djelovanjem ove organizacije, jasno iznio svoje stavove. On ne vidi USAID kao ruku američke diplomatije, već kao korumpirani relikt prošlosti.
U nedjelju je otišao toliko daleko da ju je, na svom X nalogu nazvao “zločinačkom organizacijom” kojoj je “vrijeme da umre”.
“Što se tiče USAID-a, detaljno sam razgovarao o tome sa (Trumpom) i on se složio da ga zatvorimo”, rekao je Musk.
Ugroženi i projekti iz regiona
Odlukom Donalda Trumpa da krene “ka gašenju” USAID-a ugroženi su i brojni projekti iz regije koji su finansirani od strane ove organizacije.
Naime, prema podacima Richarda Grenella, izaslanika predsjednika SAD-a za specijalne misije, samo u zemlje regije USAID je u prethodne četiri godine uložio 1,7 milijardi dolara.
Najviše novca uloženo je u projekte na Kosovu – 537 miliona dolara, zatim u projekte u Bosni i Hercegovini – 402 miliona dolara, u Sjevernu Makedoniju 290, u Srbiju 209, u Albaniju 189 te u Crnu Goru 77 miliona dolara.
Ali može li Trump zaista tek tako izbrisati USAID? Ne baš.
USAID je osnovan Zakonom o stranoj pomoći iz 1961. godine, koji je usvojio Kongres.
Predsjednik John F. Kennedy je tada uspostavio agenciju izvršnim nalogom, a njen status je dodatno učvršćen drugim zakonom iz 1998. godine, koji je potvrdio USAID kao nezavisnu izvršnu agenciju.
To znači da gašenje nije tako jednostavno. Svaki pokušaj bi se gotovo sigurno suočio sa pravnim izazovima.
