Mesić: Dodik provodi politiku Slobodana Miloševića

Ideja građanski ustrojene BiH je jedno od pitanja o budućem uređenju zemlje koje nailazi na najveći otpor na domaćoj političkoj scenti. U tom otporu posebno prednjače lideri HDZ-a BiH Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik.

S druge strane, osvjedočeni prijatelj BiH i njenog opstanka, bivši hrvatski i jugoslovenski predsjednik Stjepan Mesić, građanski ustroj BiH vidi kao jedinu šansu za njen opstanak i priključenje evropskoj uniji. Upravo je zagovaranje ove ideje srž Mesićevog pisma kojeg je prošle sedmice uputio novoizabranom američkom predsjedniku Joe Bidenu.

– Ako gledamo povijesno BiH je bila konstituirana na građanskom principu. Ona nikad nije bila podijeljena entitetski prema nacionalnom principu. Ona je uvijek bila građanska država, koliko je to bilo moguće u povijesnim uvjetima. Međutim, da bi se BiH uključila u evropske integracije ona opet mora biti građanska država. To BiH  čeka. Dakle, pitanje je opstanka BiH, a ona može opstati jedino po građanskom modelu, da svi građani budu ravnopravni,a nacionalnosti da budu zaštićene. To je sve jedan proces i ja sam htio Josephu Bidenu pomoći da jednim primjerom, a biće i drugih, ne kažem da sam ja tu najbliže istini, ali da mu dam na znanje da treba malo i promisliti, s obzirom da je rekao da će povesti računa i o interesima demokracije, o interesima razvoja na onim prostorima koji su do sada bili zanemareni, a to je BiH, kazao je Mesić u razgovoru za “Oslobođenje”.

Međutim, nacionalisti poput Čovića tvrde kako bi ustroj BiH na građanskim principima značio i njen kraj. Pri tome Čović nikada ne propušta priliku da istakne kako su tobože Bošnjaci izabrali Željak Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Tu tvrdnju koristi i kao argument o navodnoj ugroženosti Hrvata u BiH.

– Ne ulazim kako ko vidi građansku državu. Polazim od toga koji principi moraju vladati u građanskoj državi, a to je da su svi građani ravnopravi. Međutim, ono što je sada sporno nije pitanje procesa ulaska u građansku državu. Sada se postavlja pitanje kako održati onu vlast koju su dobili oni koji je sada obnašaju. Ako gledate Izborni zakon u BiH, on se provodi na svim nivoima vlasti, osim za Predsjedništvo BiH. To je Ustavom riješeno, a taj Ustav je bazioran na Dejtonskom sporazumu. Dakle, iz hrvatskog korpusa bira se jedan, ali za njega glasaju svi u FBiH. Iz bošnjačkog korpusa bira se jedan, opert u FBiH, ali i za njega svi glasaju. Iz srpskog korpusa bira se jedan u RS-u i za njega glasaju svi. Trebalo bi da se problematizira gdje su Bošnjaci i Hrvati uz RS-a, jer je ona sada pretežno jednonacionalna. Kreatori Dejtonskog sporazuma su mislili da će mirom doći do toga da se ljudi vrate na svoju postojbinu i da se to iznivelira na prirodan način. Međutim, sada mnogi razmišljaju o tome kako bi trebalo da Hrvati glasaju za Hrvate, Srbi za Srbe, Bošnjaci za Bošnjake. To onda vodi u federalizaciju, a ona dovodi do nestanka BiH., Zato sam ja htio upoznati predsjednika Bidena da ima i drugih razmišljanja, a ne samo ono što serviraju službeni organi, istakao je Mesić.

Kaže kako je svjestan da će se Biden, po stupanju na dužnost, suočiti sa mnogim izazovima. Međutim, nada se da će onratiti pažnju i na rješavanje postojećih problema u regionu, posebno u BiH.

– S obzirom na sve funkcije koje sam obavljao, od gradonačelnika, premijera, predsjednika Sabora, dva puta predsjednik Hrvatske, predsjednik Jugoslavije, daju mi nekakvu težinu, te da će i oni koji opslužuju mišljenjima predsjednika Bidena vjerojatno malo razmisliti o tome o čemu ja u tom mom pismu razmišljam. Naime, pismo je bazirano na jednom mom predavanju kojeg sam održao davno u Mostaru, ali na njega nije bilo mnogo reakcija. Bilo bi dobro da i drugi stave svoje prijedloge, ali ne takve koji će razbucati BiH, nego prijedloge koji će održati BiH, napomenuo je bivši hrvatski predsjednik.

Međutim, otpori spram građanskog koncepta uređenja države ne dolaze samo iz BiH, nego i izvan nje. U posljednje vrijeme u tome su posebno glasni hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

– Ne bih htio komentirati vrh hrvatske vlasti, ni predsjednika, ni premijera ni njegove ministre. Samo govorim ono što ja mislim. Mislim da je izbor Željka Komšića iskoristiti na jedan drugi način, da se kaže da je u bošnjačkom korpusu došlo do jednog pomaka, do jednog velikog iskoraka, da ljudi iz tog korpusa, odnosno iz tog biračkog tijela, glasali za čovjeka druge nacionalnostim jer su se opredijelili prema njegovom projektu i nije im smetala njegova nacionalnost. Nudio je projekte koji su zainteresirali i Bošnjake, ali gdje piše kako su glasale nacionalne manjine, kako su glasali Srbi i drugi. Tu se previše manipulira kao da je neko namjestio izbore. Trebalo je poći od jednog drugog pogleda, a to je da je došlo do jednog civilizacijskog pomaka. Isto to se događa sada u Sarajevu, gdje je jedna bošnjačka većina zainteresirana da jedan zaslužni čovjek Bogić Bogićević bude gradonačelnik. To je nešto što što treba i na politički način plasirati, da tu ne prevladava nacionalni interes, naglasio je Mesić.

Na direktno pitanje da li su Hrvati, u političkom smislu, u BiH ugroženi daje i vrlo direktan odgovor.

– Ne. Ja samo kažem da su, što se tiče izbora za sve razine vlasti, svi ravnopravni. Čak i jedan Čović, koji je razbijač BiH, zajedno sa Miloradom Dodikom, priznaje da se na nižim razinama formira jedno građansko društvo i da je to u toku. Ne znam zašto bi mu onda smetalo i građanski koncept na vrhu države, rekao nam je Mesić.

Međutim, o unutrašnjem ustroju BiH neće se raspravljati među političarima unutar države. O tome će, vrlo vjerovatno, svoju riječ dati svjetske sile, prije svega one koje su članice Vijeća za provedbu mira. Djelujući u tom tijelu, posljednjih godina, Rusija se vrlo otvoreno protivi bilo kakvim promjenama koje bi vodile ka snaženju državnih institucija, ili transformaciji BiH iz nacionalne u građansku BiH. Sigurno je da će Bidenova administracija, ako i pokuša djelovati u pravcu promjena uređenja naše zemlje, morati računati na otpor Rusije.

– Sada se vlast kristalizirala. Sada mnogima odgovara da to ostane i dalje, ali to je neprovodivo, jer ne može se ući u EU sa jednim konceptom koji se ne primjenjuje u EU. BiH je u tom slučaju izgubljena za EU. Treba razmišljati i “pro futuro”, odnosno da BiH treba biti prihvaćena u EU, ali i da mora ispuniti standarde i uvjete koje EU postavljka. U tom smislu očekujem da će se američka administracija vladati. Dejtonski sporazum je, prije svega, zamišljen kao jedna mogućnost da se završi rat koji je odnio 100.000 života i u tom smislu Dejtonski sporazum je uspio. Međutim, autori Dejtonskog sporazuma, a o tome je često govorio i jedan od njih, je rekao da će u vrijeme mira doći vrlo brzo do jedne homogenizacije BiH, samo treba završiti rat. Međutim, Bošnjaci i Hrvati se nisu vratili u BiH. Ona se sada razvija, po mišljenju mnogih, onako kako je zamislio Slobodan Milošević. Ovi koji su tada bili tobože protiv Slobodana Miloševića, kao što je Dodik, on provodi direktno Miloševićevu politiku: “Ako ne prihvaćaš ono što ja nudim, izlazim iz BiH”. Niko od autora Dejtonskog sporazuma nije zamišljao tako nešto. Smatram da se može doći do rješenja, ako se ide na jednu međunarodnu konferenciju sa koncepcijom koja će biti prihvaćena i u Evropi i u Svijetu, a onda i u BiH svakako, kazao je Mesić.

Izvor: Oslobođenje